21.prosinca 2022.
NAKON ODRŽANIH IZBORA U BiH
UZ Borjanu Krišto, Hrvatima dva ministarstva i četiri zamjenika

Borjana Krišto

Poznato je nekoliko imena za koja se nagovještava kako će se naći u novome sazivu Vijeća ministara BiH koje će predvoditi Borjana Krišto, a definitivno je pak postalo poznato koji će resori pripasti bošnjačkoj, srpskoj odnosno hrvatskoj “reprezentaciji”.

Riječ je uglavnom o istome ili sličnom rasporedu kao što je to bio slučaj u odlazećem sazivu, no pri tome je došlo do određenih “poremećaja” koji su posve logični s obzirom na to da je raspodjela dužnosti rangirana po značenju pojedinih pozicija i resora. Tek će nakon njezine potvrde u državnom Predsjedništvu BiH početi teći rokovi za izbor novoga saziva ove institucije, piše Večernji list BiH.

Nakon sastanka održanog u istočnom Sarajevu ostalo je nepoznato tek kome će iz Republike Srpske u koaliciji koju predvodi SNSD Milorada Dodika pripasti resor za ljudska prava i izbjeglice, koji se redovito nalazi na dnu političkih želja. Uz predsjedateljicu Borjanu Krišto, HDZ BiH dobit će dva ministarska i četiri zamjenička mjesta.

Riječ je o resorima pravosuđa te civilnih poslova, gdje će ova stranka imati ministre, dok će u četiri resora imati zamjeničke pozicije. Riječ je o Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, zatim sigurnosti te Ministarstvu obrane, gdje jedino uz ministra postoje i dvojica zamjenika. Još će u vanjskim poslovima Hrvati imati zamjeničku poziciju. Tako je HDZ BiH odustao od nepisanog pravila koje su do sada koristile stranke koje su imale i predsjedatelja Vijeća ministara – preuzimanja triju resora.

Probošnjački politički blok dobiva tri resora. Kao što je i najavljivano, to je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, zatim Ministarstvo obrane, koje je kontrolirao i odlazeći bošnjački politički savez. Resor prometa i veza također ide koaliciji ovih stranaka. SNSD će imati pod “nadzorom” Ministarstvo financija i riznice. Njima će pripasti i resor sigurnosti koji je do sada imao SDA.

Ovoj stranci ide i resor vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Njihovi zamjenici su u resorima civilnih poslova, obrani te prometu i vezama. Do sada se u raznim političkim kuloarima spominju imena Zorana Tegeltije kao ministra financija, Staše Košarca na čelu vanjske trgovine, a Elmedina Konakovića u vanjskim poslovima. Sljedeći korak u potvrdi Vijeća ministara dodjela je mandata za njegovo sastavljanje kandidatkinji HDZ-a BiH Borjani Krišto.

Srpska članica i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je kako će sljedećih dana biti zakazana posebna sjednica Predsjedništva na kojoj će biti predložena Krišto za čelnu poziciju Vijeća ministara BiH. Ona je izjavila da su provjere, koje se vrše u skladu sa zakonom, završene i sada se prijedlog upućuje u Predsjedništvo BiH. Dodala je da ne može prejudicirati, ali da, prema onome što pokazuje sporazum koji su potpisale političke stranke, očekuje da će postojati suglasnost najmanje dvaju od triju članova u okviru Predsjedništva BiH.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma BiH Nebojša Radmanović rekao je ranije kako Kolegij očekuje da bi oko 20. prosinca mogao dobiti mišljenje Predsjedništva BiH o imenovanju predsjedateljice Vijeća ministara. – Potpuno smo spremni, u skladu s ranijim opredjeljenjima i poslovnikom, u roku od tri dana održati sjednicu kako bismo odlučivali o predsjedateljici Vijeća ministara – istaknuo je Radmanović. Srpska članica Predsjedništva BiH navela je kako očekuje da se gotovo istodobno donese proračun za 2023.

Nakon što bude imenovana predsjedateljica Vijeća ministara, stranke će dostaviti imena kandidata koji će onda ići na provjeru Središnjem izbornom povjerenstvu, SIPA-i i drugim agencijama po istoj proceduri kako je to izvedeno za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH.

U skladu s Ustavom BiH, predsjedateljica Vijeća ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Zastupnički dom potvrdi njezino imenovanje imenuje ministre i zamjenike ministara te traži od Zastupničkog doma potvrdu imenovanja. Kako sada stvari stoje, vjerojatno će novi saziv Vijeća ministara
biti imenovan tijekom siječnja.

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković ne očekuje nikakve zastoje u procesu formiranja Vijeća ministara BiH, a po njegovu mišljenju, to će se dogoditi u sljedećih nekoliko tjedana. Konaković navodi da je Narod i pravda stranka koja je na svim razinama napravila kompromise sa svojim partnerima, počevši od lokalnih izbora u Sarajevu, preko Sarajevske županije, u kojoj je podržala premijera iz Naše stranke, FBiH, u kojoj je pravila određene načelne sporazume i dogovore, a na razini države postoji načelni dogovor da ima pravo birati prva. – Vjerojatno ćemo se opredijeliti za Ministarstvo vanjskih poslova BiH, ali to je procedura koja se tek treba dogoditi, koja treba proći tijela Naroda i pravde, da se potvrdi na “osmorki”. Taj proces još nije u cijelosti finaliziran – dodao je Konaković. – prenosi Večernji.ba

Denis Bećirović otklonio dvojbe, potvrdio da će glasati za Krišto

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u srijedu je potvrdio kako je spreman podržati kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara kojega predloži HDZ BiH, otklonivši tako sve dvojbe o tome hoće li u državnom vrhu biti većine potrebne da ovu dužnost preuzme Borjana Krišto.
U posebnoj izjavi koja je medijima dostavljena iz Predsjedništva BiH Bećirović je istaknuo kako će predsjedatelj Vijeća ministara biti imenovan sukladno ustavu i zakonu, a podsjetio je kako odavno postoji dogovor i suglasnost da to treba biti kandidat kojega predloži HDZ BiH.

Predsjedništvo BiH bi do kraja tjedna trebalo razmatrati prijedlog da mandat za sastav nove vlade povjeri Borjani Krišto. Postojeća zakonska rješenja i poslovnik predviđaju kako Predsjedništvo u pravilu takvu odluku donosi konsenzusom, a ukoliko to nije moguće onda se odluka donosi većinom odnosno glasovima dva od tri člana državnog vrha.
Imenovanje predsjedatelja potvrđuje Zastupnički dom parlamenta BiH, a nakon toga slijedi predlaganje i potvrda imenovanja ministara.

Sadašnja predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je potvrdila kako nema nikakve dvojbe o tome da na čelo Vijeća ministara dođe osoba koju predloži HDZ, a sada joj se u tome pridružio i Bećirović, koji je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran kao kandidat SDP BiH, odnosno ujedinjene oporbe, pobijedivši u toj utrci čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

Dvojbe o tome hoće li Bećirović glasati za Krišto pojavile su se nakon što je Željko Komšić najavio da će prije glasanja od Krišto tražiti da izloži svoj program rada kao i da pojasni kako misli graditi odnose s NATO-om jer se članstvu u Alijansi protivi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođen Miloradom Dodikom.

Bećirović je u svojoj izjavi potvrdio kako za njega članstvo u NATO-u ostaje vanjskopolitički cilj zemlje koji je definiran i važećim zakonom o obrani.

“Pitanje imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara BiH ne može ni na koji način utjecati na moja stajališta o NATO-u. Nikada neću povući niti jedan potez koji će usporiti put države u NATO savez. Nasuprot tome, podržat ću svaki potez i svaku mjeru koja će ubrzati put države Bosne i Hercegovine u NATO”, izjavio je Bećirović dodajući kako mu sporazum predsjednika stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu nije nikakvo ograničenje ili zapreka.

Iz koalicijskog sporazuma kojega su prošlog tjedna potpisali Dodik te čelnici HDZ BiH Dragan Čović i SDP BiH Nermin Nikšić izostavljen je odnos prema NATO-u što je potaknulo SDA i Komšićevu Demokratsku frontu (SF) da optuže bošnjačko-građanski dio koalicijskog bloka za odustajanje od članstva u Alijansi. (Hina)

HIC-vijesti.hr
foto:HINA

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre